Lapidarij Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica Livno predstavlja poseban dio arheološke zbirke u kojem su izloženi kameni spomenici s livanjskoga i glamočkoga područja iz razdoblja rimske antike, od I. do IV. st. Miljokazi iz Strupnića i Halapića potvrđuju jedan od glavnih prometnih smjerova Salona – Servitium, koji je prolazio preko Livanjskoga i Glamočkoga polja.

Arhitektonski ulomci ukazuju na veće objekte rimske arhitekture, samim tim i na rimska naselja u Suhači, Strupniću, Lištanima i Lipi na Livanjskome polju te Halapiću i Glavici na Glamočkome polju. Rimsko urbano naselje nalazilo se na području samoga Livna, što potvrđuju ostatci kamenih vodovodnih cijevi. O pogrebnim običajima svjedoče nadgrobni cipusi, stele i urne. Izloženi su poklopci i donji dijelovi kamenih urna iz Vašarovina i Lištana. Cipusi iz Livna i Halapića ukrašeni su s reljefnim prikazom krilatoga Genija koji je imao važnu ulogu u kultu pokojnika. Središnje mjesto u lapidariju zauzima stela iz Isakovaca (II. – III. st.), nadgrobni spomenik s reljefnim poprsjima bračnoga para i djeteta. O kultovima i vjerovanjima autohtonoga delmatskog stanovništva svjedoče zavjetni spomenici i žrtvenici. Žrtvenici iz Halapića posvećeni su Jupitru. Postavljani u slobodnome prostoru ili u hramovima, sami po sebi predstavljali su posebnu vrstu žrtvenih darova. Zavjetni spomenici podizani su božanstvu čijem je kultu pripadala zajednica. Podizali su ih domaći stanovnici, jednako kao i Rimljani. Reljefno su ukrašavani prikazom božanstva ili kultne zajednice. Kultna mjesta potvrđena su u Vašarovinama, Suhači, Vrbi i Halapiću. Zabilježen je kult Silvana i Dijane u zajednici s nimfama, Libera, Jupitra i Genija.

Autorica koncepcije postava:
Marija Marić Baković

Autori likovnoga postava:
Marko Rogošić i Miran Palčok