Najstariji materijalni tragovi doseljenja Hrvata na Livanjsko polje datiraju iz druge polovine VIII. stoljeća. Uz obnavljanje ranokršćanskih zdanja podižu se nove crkve skromnih razmjera, opremljene kamenim namještajem u novome ranosrednjovjekovnom duhu.
Ulomci crkvenoga namještaja potvrđuju predromaničke crkve na Livanjskome polju u Rapovinama, Prispu (Grepci), Potočanima (Crkvina) te Livnu. Pripadaju skupini reljefa nastalih u drugoj polovini XIX. i početkom X. stoljeća. Osnovni je motiv troprutih kružnica koje se razvijaju u složene pleterne mreže. Latinski natpisi uklesani na kamenome namještaju najčešće su zavjetnoga i donatorskoga sadržaja. Starohrvatska groblja na području Livanjskoga polja istražena su na Rešetarici, Groblju sv. Ive u Livnu, Prispu i Grborezima. Zanimljive i brojne podatke o svakodnevnome životu stanovništva županije Hlivno dobivamo iz grobnih priloga kao što su oruđe, oružje i razni uporabni predmeti (pršljenovi, keramičke posude, željezni noževi, britve, kresiva, šila i okovi). Izdvajaju se grobovi ratnika – konjanika na Rešetarici, opremljeni oružjem i konjaničkom opremom karolinških obilježja: željezni dvosjekli mač i ostruge s ostružnom garniturom. S obzirom na funkcionalno-tipološke osobitosti, ostruge iz arheološke zbirke zastupljene su primjercima od kraja VIII. do XIII. stoljeća. Jedinstven nalaz predstavlja željezna euharistijska žlica nađena u muškome grobu iz X. stoljeća u Lištanima. Nakit je uglavnom nađen u grobovima kao dio nošnje pokojnika. Najbrojnije su naušnice i sljepoočničarke (karičice, jednojagodne naušnice, jednojagodne sljepoočničarke ukrašene tehnikama granulacije, naušnica sa središnjim zvonolikim ukrasom, naušnice s koljencima od namotane filigranske žice i četverojagodne sljepoočničarke) te prstenje (vitice, prstenje preklopljenih krajeva, prstenje s umetnutim staklom i prsten od pletene srebrne žice), a znatno manje ogrlice i aplike.