Nakon konačnoga pokoravanja Delmata, u I. st. započinje dugotrajan proces romanizacije na svim poljima života. Jedan od ključnih koraka romanizacije bila je izgradnja velike cestovne mreže.

Preko Livanjskoga polja išle su tri djelomično različite trase istoga magistralnog smjera Salona – Servitium. Opeka i žbuka predstavljale su novost u arhitekturi koju je donio antički svijet. Kuće su pokrivane krovnim crijepom koji se sastojao od tegula i imbreksa. Izvan većih naselja formiraju se gospodarska imanja sa stambeno-gospodarskom zgradom – villa rustica. Na Livanjskome polju do sada su istražene dvije takve zgrade: u Strupniću i u Lipi gdje su nađeni elementi podnoga grijanja. Kultove svojih božanstava Rimljani unose u osvojene krajeve, ali pokazujući veliku snošljivost prema religijama osvojenih naroda. Među Delmatima Livanjskoga i susjednih polja posebno su bili štovani Silvan i Dijana u zajednici s nimfama. Njihov kult posvjedočen je zavjetnim spomenicima i žrtvenicima iz Suhače i Vašarovina na Livanjskome polju te Halapića i Vrbe na Glamočkome polju. Štovan je i kult Libera, Kibele i Atisa, čiji su spomenici nađeni u Vašarovinama. Od nadgrobnih spomenika najčešće su zastupljene urne, stele i cipusi. Kamene četvrtaste urne i osteoteke predstavljaju najrasprostranjeniji oblik nadgrobnoga spomenika na području Livanjskoga polja. Na nadgrobnim spomenicima sačuvana su uklesana delmatska osobna imena uklopljena u rimsku onomastičku shemu. Reljefni prikazi na kamenim spomenicima daju nam uvid u nošnju stanovnika ovih krajeva u razdoblju rimske antike. Karakteristična je vunena tunika poznata kao dalmatika. Nakit je na do sada istraženim lokalitetima zastupljen brončanim sponama za odjeću (koljenaste, sidraste, ranolatenske i spone tipa Alesia), prstenjem, gemama i perlicama. O svakodnevnome životu svjedoče različiti oblici alata, ključevi, medicinsko-kozmetički pribor, igre na ploči, ulomci keramičkih i staklenih posuda.