U katoličkoj povijesti Bosne i Hercegovine umjetnička djelatnost je bila više zastupljena kroz
graditeljstvo i klesarstvo. Pisarska umijeća pomalo su se očitovala u srednjem vijeku u
liturgijskim knjigama kao i tzv. zlatarska umjetnost koja se predstavlja kroz liturgijsko
posuđe.

No s odlaskom franjevaca na školovanje u Europu umjetnost je sve više uzimala maha da bi u XX. stoljeću došlo do njezina procvata. Mladi bosansko-hercegovački fratri koji su se školovali diljem Europe, putovali svijetom ili službovali izvan svoje domovine stekli su svijest o lijepome te skupljali umjetnička djela i donosili u rodni kraj. Tako su se stvarale ne samo pinakoteke nego i sakralne zbirke, knjižnice i arhivi te druge zbirke. Sve zbirke pa tako i umjetničke zbirke u franjevačkim samostanima su nastajale usporedo s likovnim uređenjem sakralnih prostora. One su na poseban način plod entuzijazma pojedinaca, koji su kroz poznanstva i prijateljstva s umjetnicima pribavljali vrijedna djela s nakanom da jednom budu izložena u nekoj samostanskoj galeriji. Često su financijske mogućnosti kao i estetska osviještenost naručitelja bile presudne u nabavi umjetnina.U samostanu Gorica u Livnu franjevci su isto tako usko vezani za nastanak ne samo umjetničke zbirke nego i sveukupnog kulturno povijesnog nasljeđa kojeg su godinama skupljali i čuvali, a 1995. godine predali na čuvanje Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica-Livno. Time su oni ujedno i utemeljitelji tog muzeja i kao što je rekao fra Bono Vrdoljak: “Nemoguće je nekim ljudskim mjerilima mjeriti i obuhvatiti kulturno prosvjetni rad samostana Gorica kroz 150 godina otkad samostan postoji i u njemu živi franjevačka zajednica.“

Formiranjem Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica-Livno kao moderne ustanove kroz nekoliko godina aktivnije je zaživjela galerijska djelatnost FMGG-Livno. Nove donacije obogatile su fundus FMGG-Livno i bile ključne za formiranje novih zbirki. Osnivanje manifestacije 1. međunarodnog trijenala grafike Livno je odvažan projekt s kojim je započeto novo poglavlje bosansko-hercegovačke grafike na međunarodnoj grafičkoj sceni. Danas Umjetnička zbirka na Gorici obuhvaća: Zbirku starih majstora, Zbirku Gabriel Jurkić, Zbirku Fra Joze Vrdoljaka koja je dio Moderne Zbirke i Suvremenu grafičku zbirku koju čine
Donacija Zbirke Biškupić i Međunarodna zbirka grafika.